 |
 |
 |
HTML priručnik
Uvod u HTML
HTML Hyper Text Markup Lanuage je stadnardni jezik za oblikovanje web stranica. On se sastoji od elemenata zvanih tagovi. Glavna značajka HTML-a, je ta što se njime opisuju informacije predstavljene na stranici u strukturiranom obliku, što znači da HTML predstavlja jezik za prikazivanje strukture informacija. U najnovije vrijeme HTML standard se naziva XHTML (eXtensible Hyper Text Markup Language), a predstavlja implementaciju prijašnjeg HTML standarda, prema pravilima XML standarda.
Struktura stranice
Struktura HTML stranice se u globalu može podijeliti na dva osnovna dijela:
- Head ili glava stranice: u nju su pohranjene tkz. meta informacije o samoj stranici, kao što su informacije o podacima, kodiranju sadržaja (kodna stranica slova), jeziku, ključnim riječima (meta tagovi), elementima korištenim u stranici (zamjenski atributi, reference i sl.), stilovi i skripte. Vašno je napomenuti da se glava stranice učitava prije prikazivanja ili renderiranja stranice. Samo renderiranje se izvodi na temelju informacija dobivenih iz glave stranice.
- Body ili tijelo stranice: predstavlja elemente koji se nalaze unutar <body></body> tagova, a koji se prikazuju ili renderiraju u pregledniku, na temelju informacija definiranih u glavi stranice.
Primjer HTML dokumenta:
<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd">
<html>
<head>
<title>Hello World</title>
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=iso-8859-2">
</head>
<body>
</body>
</html>
Prvi tag predstavlja kompajlersku direktivu koja upućuje preglednik na veziju HTML standarda korištenog u dokumentu. Ukoliko taj tag nije naveden, preglednik će sadržaj dokumenta obraditi prema svojoj Defaultnoj postavci. Kada se određeni dio HTML koda želi uključiti u neki drugi dokument, tada se opis sadržaja (kompajlerska diretiva) obično preuzima iz dokumenta u koji se sadržaj uključuje.
Nakon što preglednik učita sadržaj stranice on će na temelju njega pristupiti izvršavanju renderiranja stranice. Naćešće to znači učitavanje vanjskih datoteka (stilovi i javascript), učitavanje zamjenskih referenci (npr. da se za bazu svih linkova uzima određena adresa) ili postavki (da se stranica u određenom vremenskom periodu automatski osvješava).
Samo renderiranje se odvija zavisno o pregledniku, što znači da rezultat ne mora biti identičan. To ukazuje na to da svi preglednici ne podržavaju sve HTML tagove, ili da nisu podržane dodatna oblikovanja definirana u tagovima. Danas su ti problemi prisutni u mnogo manjoj mjeri nego prije, ali se još uvijek javljaju, te se za njihovo bezbolno premošćivanje preporučuje koristiti oblikovanja i HTML tagove podržane od svih strana.
Također, kako budućnost donosi nove uređaje kao što su mobilni telefoni s mogućnošću pregledavanja web stranica, s integriranim preglednikom, preporuče se korištenje najnovijih standarda kako bi se proširila kompatibilnost sa svim preglednicima (mobilni telefoni imaju vlastite preglednike koji se uvelike razlikuju od normalnih poput I. Explorera, Opere ili Firefoxa). Tu još dolazi pitanje integracije s novim standardima (XML, XSLT), no to prelazi okvire ovog priručnika.
HTML elemneti ili tagovi se označavaju upotrebom kosih zagrada na sljedeći način
<element>sadržaj </element>
HTML jezik za opis elemenata ne razlikuje velika i mala slova, ali preporuča se korištenje malih slova za opis elemenata. Kasnija XHTML varijacija koristi mala slova za opis elemenata (XML razlikuje velika i mala slova) kao standard. Svaki element može sadržavati listu atributa čije vrijednosti navodimo unutar dvostrukih zagrada:
<element atribut=“vrijedost“ atribut2=“vrijednost“>sadržaj </element>
Atributi se razlikuju zavisno o elementu, a najćešći su id, style, class i lang koji su prisutni kod većine. Dok sami elementi služe za strukturiranje sadržaja, atributi elemenata služe za formatiranje njihovog prikaza ili formatiranje sadržaja. Ukoliko se atribut u elementu ne navede, tada preglednik sam određuje njegovu vrijednost (uzima se podrazumjevana vrijednost ili se vrijednost dinamički računa). Npr. ukoliko nisu navedene širina i visina slike, tada će preglednik sam pogledati stvarnu visinu i širinu slike i prema tome prikazati sliku u orginalnim mjerama. No, ukoliko smo upisali atribut širine, manji nego u orginalnoj mjeri, a nismo upisali atribut visine, tada će preglednik sam izračunati visinu slike u prikladnim proporcijama (zavisno o širini).
Stranice: 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10
Web dizajn i development edukacija:
Instalacija Internet Information Servera
Ostala rješenja
Cjenik za internet rješenja i usluge prema zahtjevima korisnika
Web dizaj i izrada web stranica, internet marketing, razvoj windows aplikacija
Uz uslugu izrade stranica nudimo edukaciju korisnika za korištenje internet tehnologije, konfiugiranje uredskih programa u skladu s dizajnom i uvedenim rješenjima.
Konkretne prednosti prilikom uvođa naših rješenja za male tvrtke i pregled tehnologije
Obrazac za savjetovanje pri ulaganju u informatičku tehnologiju
